Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Integracija obnovljivih izvora energije u prenosnu mrežu ključni izazov energetske tranzicije

Kakvo je stanje u BiH po tom pitanju biće riječi i na ovogodišnjem  Samitu energetike Trebinje (SET) 2026. godine,  koji u srijedu počinje u Trebinju. Na jednom od panela učesnici će diskutovati o investicijama u OIE, odnosno o rekordnim zahtjevima, te izazovima priključenja novih objekata na elektroenergetsku mrežu.

Učesnici ovog panela biće, između ostalih, i izvršni direktor Elektroprenosa BiH Cvjetko Žepinić, te direktor banjalučke "Elnos grupe" Aleksandar Šukalo.

Ogroman pritisak na mrežu

Žepinić je, osvrćući se na ovu temu, poručio da je pritisak na prenosnu mrežuje po pitanju priključka OIE ogroman, ali da se on odnosi na početnu fazu ishodovanja potrebnih dozvola.

- Međutim, nedostaje realizacija zacrtanih projekata. Trenutno je na prenosnoj mreži priključeno sedam projekata, odnosno po sedam solarnih elektrana i vjetroelektrana, a njihova ukupna snaga, iznosi po 320 megavata. Sa druge strane, zahtjevi su trenutno naslovljeni na 22.000 megavata - kazao je Žepinić.  

Mnogi investitori, navodi, ne napreduju sa projektima kako je  zamišljeno. 

- Na prenosnoj mreži imamo 4.500 megavata. Riječ je o objektima koji su građeni 70 i 80 godina, a sa druge strane imamo 22.000 megavata zahtjeva u raznim tehnologijama - solar, vjetar, hidro pa čak i termoelektrane  - kazao je Žepinić za RTRS. 

Navodi i da je prenosna mreža trenutno slabo opterećena te da može da prihvati značajan kapacitet proizvodnih objekata koji su planirani. 

- Naravno da 22.000 megavata ne bi mogla prihvatiti, ali uz neka pojačanja bi, ali je problem kuda tu energiju, ne mi, nego susjedni sistemi da prihvate i transportuju. To je nemoguća misija -  naglašava Žepinić.

Veliko interesvanje za izgadnju vjetroelektrana i solarnih elektrana

Šukalo poručuje da postoji veliko interesvanje za izgadnju OIE, prije svega vjetroelektrana i solarnih elektrana. 

- Mnogi investitori prepoznali su šansu da ulažu u taj biznis. Teško je razlučiti koje će od tih silnih investicija doći do realizacije. 

Prenosna kompanija, regulatori i vlasti treba da prepoznaju na šta se treba fokusirati jer ima mnoštvo zahtjeva - naveo je Šukalo i podsjetio da je riječ o hiljadama megavata, te da tu treba biti oprezan u smislu da se na realan i racionalan način pristupi razvoju mreže kako bi se potencijalni projekti, čija realizacija uslijedi, mogli biti prihvaćeni na prenosnu mrežu. 

Član programskog odbora SET-a Saša Šćekić navodi da je rekordan broj zahtjeva, po pitanju priključenja novih objekata na elektroenergetsku, mrežu pozitivan i očekivan trend s obzirom na signale sa tržišta u vidu pojeftinjenja opreme koja se koristi za izgradnju solarnih panela.

- Prošle godine u odnosu na godinu ranije imali smo rast instalisanih kapaciteta u vjetroelektranama za 25 odsto, u solarnim za 30 odsto, te u individualnim solarima za čak 62 odsto - kazao je "Glasu" Šćekić. 

Kako navodi, riječ je o vrlo jakom trendu povećanja instalisanih kapaciteta obnovljivih izvora. 

- Tako da sada već imamo iz vjetra i foto naposnkih elektrana više od 1.100 megavata instalisane snage, dok je naše maksimalno opterećenje sistema 2.209 megavata. To je maksimalni konzum. S druge strane, ukupna instalisana snaga iznosi 5.547 megavata. Dakle, već sada je snaga iz ovih obnovljivih izvora značajna  - navodi Šćekić. 

Ovo je pozitivno iz razloga, navodi, što ćemo lakše ostvariti ciljeve koje su proklamovani za tranziciju. 

- Međutim, s druge strane tu je i ozbiljan izazov za cijeli elektroekergetski sistem zbog problema, posebno na nižim naponskim nivoima, jer su na nekim mjestima popunjeni kapaciteti. Da bi se dalje mogli pružiti uslovi za širenje potrebna je kvantitativna i kvalitetna rekonstrukcija i ulaganje u mrežu u smislu digitalizacije, automatizacije, pametnih mreža pa i vještačke inteligencije, kako bi se što više izvora moglo integrisati na prenosnu mrežu - poručio je Šćekić. 

Omogućena ugradnja baterijskih sistema 

Navodi da je pravilima omogućena i ugradnja baterijskih sistema u elektroenergetski sistem. 

- Očekujem da će sve više biti baterijskih i kombinovanih sistema, standardne tehnologije plus baterijski sistem, naročito imajući u vidu pad cijena takvih postrojenja - naglasio je Šćekić, uz zaključak da su potrebna ulaganja na distributivnom nivou i u elektroprenosne mreže na 110 kilovatnom naponskom nivou za dalji prihvat obnovljivih izvora.  

"ELNOS"  

Aleksandar Šukalo je, osvrću ći se na rad "Elnosa", naveo da je ta kompanija realizovala mnogo investicija, te da ima oko 900 zaposlenih koji rade na 18 tržišta i 15 država Evrope. 

- Izgradili smo impozantan broj i učestvovali u razvoju velikog broja projekata OIE. Više od 1.000 megavata projekata vezan je za hidropotencijal, te više od 150 solarnih elektrana većih i manjih u pet država okruženja. Kada je riječ o vjetru više od 870 megavata je u vjetroelektranama. To su prije svega svi veliki vjetroparkovi u Srbiji, a sada imamo i u Crnoj Gori projekte koji se razvijaju - poručio je Šukalo. 

Planovi Evrope

Evropa  do 2030. godine planira da oko 70 odsto električne energije dobija iz obnovljivih izvora, ali se suočava s činjenicom da je gotovo 40 odsto dalekovoda starije od tri decenije i zahtijeva modernizaciju, ocjena je Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA).

Aktuelni stepen energetske tranzicije u Evropi nalazi se u fazi u kojoj rast OIE sve više testira kapacitete postojeće elektroenergetske infrastrukture. U takvim okolnostima, pitanje razvoja mreže postaje jednako važno kao i izgradnja novih OIE kapaciteta. Upravo na tom presjeku proizvodnje i infrastrukture svoje mjesto pronalaze kompanije koje imaju iskustvo u oba ova polja, a jedna od njih je i domaća "Elnos grupa".